n3ws

pon - 24.04.2006

Porges: Tek nakon privatizacije Ine moguća poštena tržišna utakmica

'Mađari ne žele talasati jer čekaju kako će se raspetljati privatizacija Ine. Onoga trenutka kada država ne bude njen većinski vlasnik, vjerujte, Mađari ovakvom potezu neće dati zeleno svjetlo', ističe Porges

Nenad Porges

Svoj je komentar na divljanje cijene barela nafte na svjetskom tržištu, dogovor Vlade i Ine o "zaleđivanju" Super 95 goriva ispod osam kuna, ali i Ininu korekciju cijena ostalih derivata najavljenu za utorak, dao i bivši ministar gospodarstva i predsjednik Uprave Tifona Nenad Porges. Baš kao i kolega mu po struci Davor Štern, Porges drži da Vlada uporno i elegantno izbjegava recept koji je primijenjen u čitavom nizu zemalja, a to je da država smanji svoj ugriz u cijeni derivata. Jasno mu je, kaže, koliko bi takav potez stvorio problema ministru financija Ivanu Šukeru pri punjenju državnog proračuna, ali zaključuje da ovakva politika nije korektna ni prema velikim ni prema malim kompanijama pa i potrošačima.
"Prije svega, moram naglasiti da ne znam koga se zapravo štiti obranom 95-ice kada svi znamo da štedljivi građani, željeznica, autoprijevoznici pa i zemljoradnici za svakodnevni posao koriste dizel, a ne benzin kao gorivo. Činjenica je i da država cestarinu naplaćuje prilikom tehničkog pregleda vozila, kroz gorivo pa i na samoj autocesti. Usprkos tomu, u današnjoj cijeni goriva plaćamo PDV na trošarinu, što će reći porez na porez. Da ne govorim kako je Vladi danas lako posjesti Upravu kompanije kojoj je većinski vlasnik i reći joj da će se odreći dijela kolača. No ostaje otvoreno što o takvom potezu doista misle Mađari", pita se Porges i na vlastiti upit daje odgovor.
"Mislim da Mađari ne žele talasati jer čekaju kako će se raspetljati privatizacija Ine. Onoga trenutka kada država ne bude njen većinski vlasnik, vjerujte, Mađari ovakvom potezu neće dati zeleno svjetlo", ističe Porges potkrjepljujući tvrdnju time što Tifon sve svoje gorivo uvozi iz Mađarske i to baš od MOL-a, koji u slučaju Tifona nije sretan što će cijene derivata u Hrvatskoj ostati neprirodno niske.
"Stoga se nadam da će barem cijene ostalih derivata u utorak postati tržišne jer naravno da Tifon ne može dizati cijene ikojeg goriva iznad Ininih ako želi ostati konkurentan na domaćem tržištu", otvoreno priznaje Porges.

INA ovog tjedna Vladi šalje zahtjev za poskupljenje plina

Dok je za Petrokemiju i HEP već tražila poskupljenje, Ina će uskoro Ministarstvu gospodarstva predati i zahtjev za povećanjem cijene plina tarifnim kupcima, među kojima su mali industrijski potrošači i svi distributeri plina. Razlog je, objašnjavaju u toj kompaniji, da je njihova cijena plina od 2002. godine do danas narasla za sedam, a u istom vremenu cijena plina u Europi porasla je za više od 120 posto. Koliko će povećanje tražiti, u Ini ne žele otkriti, ali naglašavaju da će pri kalkulacijama uzeti u obzir slabu platežnu moć građana. Ipak, u poslovanju s plinom Ina svakodnevno bilježi gubitke, što u njenoj drugoj fazi privatizacije nije dobro ni za kompaniju, niti za Vladu kojoj je također u interesu da dionice te tvrtke postignu što veću cijenu na burzi.

Struktura troškova
No kako je Vlada već odbila zahtjeve za povećanjem cijene plina Petrokemiji i HEP-u, novi će Inin zahtjev detaljno prikazati sve razloge za povećanjem cijene kako domaćeg, tako i uvoznog plina, koji čini oko 40 posto količina potrebnih hrvatskom tržištu. Što se proizvodnje plina tiče, objašnjavat će zahtjev, struktura troškova sastoji se od troškova istraživanja, troškova razrade ležišta i troškova proizvodnje. "Troškovi istraživanja trebali bi osigurati neophodnu razinu istražnih radova uz koje je moguće pronaći nove rezerve, te nadomjestiti proizvedene količine plina na već otkrivenim poljima", objašnjavaju u Ini. No istražni se radovi, dodaju, financiraju isključivo iz dobiti jer za njih niti najjače kompanije poput Exxona ne mogu dobiti kredit jer tako uložen novac ne podliježe nikakvom povratu ako istražne bušotine ispadnu negativne. Stoga obnovu rezervi i razvoj naftne kompanije omogućuje isključivo izdvajanje sredstava za investicijsko ulaganje u nova istraživanja. Trgovačkim rječnikom, slika je otprilike sljedeća: plin iz najnovijih plinskih polja u sjevernom Jadranu - polja Ika i Ida - INA do dovršetka plinovoda Pula - Karlovac po europskoj cijeni prodaje na talijanskom tržištu. Odbije li Vlada Inin zahtjev, ostaje pitanje tko će od te kompanije očekivati da se odrekne prihoda od prodaje plina Talijanima te se usmjeri hrvatskom tržištu na kojem sada samo gubi.

Plinovod Pula-Karlovac jedan je od projekata od velike važnosti za Sanaderovu vladu

Ovisnost o nafti
Što se uvoznog plina tiče, i profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Igor Dekanić potvrđuje da cijena prirodnog plina kao energenta izravno ovisi o kretanju nafte i naftnih derivata na tržištu. A barel nafte više nikada neće stajati manje od 70 dolara … "Cijena prirodnog plina iz uvoza raste ili pada sukladno kretanju cijene nafte, s vremenskim pomakom zbog uzimanja prosječne vrijednosti proteklog razdoblja od devet mjeseci. Cijena plina uglavnom doseže svoj minimum ili maksimum tek godinu dana nakon naftnog cjenovnog minimuma ili maksimuma", objašnjava Dekanić. Na primjeru Ine to znači da će uvozni plin za nekoliko mjeseci plaćati još skuplje nego do sada i ako joj ne prođe zahtjev za povećanjem njegove cijene na domaćem tržištu, dovest će u pitanje njen petogodišnji plan po kojem do 2010. godine namjerava privesti u proizvodnju novih 19 milijardi prostornih metara prirodnog plina.
"Uvođenje regulirane cijene plina omogućilo bi nam povećanje prihoda i razvoj proizvodnje te nova istraživanja u Hrvatskoj", tvrde u Ini dodajući da pravovremeno ulaganje u domaću proizvodnju može produljiti vijek trajanja svih njenih polja. "Ulaganje u održavanje proizvodnje moguće je samo uz ekonomsku isplativost dodatnih ulaganja. Cijena plina koja ne može pokriti ta ulaganja ima dugoročne negativne posljedice na ukupni iscrpak te ekonomiku rada proizvodnih polja. Po današnjoj cijeni sva domaća plinska polja na kopnu postat će nerentabilna 2017. godine. Uz veće cijene, rentabilnost polja produljila bi se do 2027. godine", tvrde u Ini.

Mirko Zelić, član Inine Uprave

U projekt Sirija morat ćemo uložiti 250 do 300 mlijuna dolara
"U fazi smo dovršetka projekta Sjeverni Jadran, koji je samo Inu stajao više od 400 milijuna dolara. U naš novi projekt Sirija, koji je vrlo obećavajući jer je riječ o novim poljima plina, nafte i kondenzata, morat ćemo uložiti dodatnih 250 do 300 mlijuna dolara. Da ne govorimo o modernizaciji rafinerija. Sve to iz nečega treba stvarati. Ina na plinu godišnje izgubi više od 100 milijuna dolara. Štoviše, u protekle četiri godine na disparitetu uvozne i domaće cijene plina izgubili smo više od 250 milijuna dolara što je zapravo kompletan jadranski projekt. I to je činjenica", zaključuje akademik Mirko Zelić, član Uprave Ine i izvršni direktor Sektora djelatnosti Naftaplin.

Branko Vukelić, ministar gospodarstva, rada i poduzetništva

Povećanje cijena postupno za nekoliko godina
'Kolege iz Ine su povećanje cijene plina predlagale još jesenas, i to je Vlada odbila zbog dolaska sezone grijanja. Sigurno je da postoji nesrazmjer između realnih cijena i cijena plina u Hrvatskoj pa očekujemo novi prijedlog Ine. Ipak, moram naglasiti da nikakvih naglih skokova ni visokih povećanja cijena plina neće biti. Iznaći ćemo model postupnog povećavanja cijena i njihova približavanja tržišnima u sljedećih nekoliko godina', tvrdi ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić.

Sva goriva osim eurosupera 95 skuplja od utorka

Prema posljednjim informacijama, Ina još nije definirala koliko će u utorak poskupjeti sva goriva osim eurosupera 95, koji će ostati na sadašnjoj cijeni od 7,98 kuna po litri. Ipak, kako neslužbeno doznajemo, Ina od Vlade traži i poskupljenje od 50 lipa, a Vlada ne pristaje na poskupljenje veće od 10 lipa po litri goriva. Kako će konačne cijene izgledati, saznat ćemo u utorak. No da Vlada unatoč divljanju cijena nafte manevarskog prostora ima, dokazuje podatak da za 400 kuna utočenog goriva potrošač direktno u državi proračun uplati čak 200 kuna. U drugim državama, primjerice SAD-u, Vlade se gotovo potpuno odriču marže na gorivo i naplaćuju svega tri posto poreza.

objavio , 24. travanj 2006 15:00:00