n3ws

uto - 25.04.2006

Obrat: Umjesto kredita, banke se reklamama bore za štednju

U daljnjem rastu većina će se banaka nastojati više osloniti na povećanje domaćih izvora, odnosno štednje. U prednosti su banke s naglašenom retail orijentacijom

U reklamnim kampanjama nerijetko se mogu iščitavati poruke koje nadilaze tek puko reklamiranje. U tom smislu ovih je dana zanimljivo pratiti oglasne poruke banaka. 'Imate li svoj štedno ulagački plan?', pita ovih dana Zagrebačka banka na stranicama dnevnih novina. Dakako, poziva ih da posjete najbližu od 130 njezinih poslovnica u Hrvatskoj, gdje će im ponuditi razne kombinacije za što isplativije ulaganje/štednju. Privredna banka pak mami pozivom na štednju uz kamatnu stopu do šest posto i više, reklamirajući prednosti svoje 'premium štednje' koja, kažu, 'donosi više'. Istodobno, u Ersteovoj 'Štednoj prognozi za Hrvatsku' zaključuje se kako se 'isplati štedjeti u Erste banci' (nude kamate do 6,25 posto), a svojim oglasom za štedno-ulagački proizvod Erste Exclusive pita sadašnje i potencijalne klijente žele li 'ekskluzivnu premiju do 7,75 posto godišnje uz zajamčen povrat uloženih sredstava'. Navedeni primjeri nekolicine vodećih banaka samo su izbor oglasa objavljenih proteklih dana. Već površnim prelistavanjem novina, dakle, lako je zamijetiti da su se promotivne aktivnosti s donedavnih agresivnih ponuda kredita više okrenule agresivnijoj ponudi štednje i štedno-ulagačkih proizvoda. To nije slučajno i zapravo se uklapa u restriktivniji okvir poslovanja što ga je HNB postavio svojim mjerama usmjerenim prema usporavanju kreditne ekspanzije, kroz povećanje nameta za rast inozemnog zaduživanja s ciljem financiranja rasta kreditnih plasmana.

Ukratko, u daljnjem rastu većina će se banaka nastojati više osloniti na povećanje domaćih izvora, odnosno štednje. Za to nerijetko treba ponudu malo zasladiti i višom kamatom, no kad su posrijedi vodeće banke vjerojatno ipak ne treba očekivati značajnije pomake, barem u standardnoj ponudi za građane. Velike banke u tom će se kontekstu više fokusirati na veće klijente, s posebnim statusom i uvjetima koji se dogovaraju. To je uostalom i dosad bio slučaj, a ubuduće bi samo moglo dobiti na značaju, posebice u dijelu poslovanja s (velikim) kompanijama, gdje se već događaju otimanja komitenata i njihovih depozita. Struktura pasive općenito bi ove godine mogla biti prevaga za rezultate poslovanja. Imajući to u vidu, ove godine svakao su u prednosti banke s naglašenom retail orijentacijom, s mnogo otvorenih računa i s većiim udjelom jeftinih izvora kakvi su, primjerice tekući i žiro računi. Visinom kamata na štednju, vodeće banke, dakako, nikad nisu šampioni već su to obično manje banke kojima su izvori financiranja u pravilu skuplji pa su tako i u privlačenju štednje građana izdašnije. To je ovih dana najbolje potvrdila Banka Sonic, odnedavno u vlasništvu Talijana, kojima je ona poslužila za kupnju licence i zasigurno ih ne zadovoljava sadašnji položaj na tržištu. Banka Sonic, naime, za povjeravanje novca upravo njoj 'nagrađuje kamatnom stopom do čak 9,05 posto'.
No, i neke male banke s manje ambicioznim ciljevima, poput Banke Kovanice, hvale se kamatom na jednogodišnje oročenje do 7,75 posto. Sve navedeno samo upućuje kako s restriktivnijim okvirom poslovanja sve više do izražaja dolazi pravilo da banku čine profitabilnom jeftin(ij)i izvori. Za onne koje to nemaju alternativa može biti i kapital, odnosno dokapitalizacija, ali s pozicije vlasnika to zasigurno nije najsretnije rješenje.

objavio , 25. travanj 2006 14:31:00

n3ws

uto - 25.04.2006

Obrat: Umjesto kredita, banke se reklamama bore za štednju

0 komentara:

n3ws blog

arhiva