n3ws

Vrhovni je sud tu odluku objavio danas poslijepodne na svojim internetskim stranicama.

Presudom je odlučeno da će se provoptuženom Ivanu Matekoviću i njegovom bratu Liberu ponovno suditi za otmicu. Njima se, naime, sudilo u odsutnosti jer su do kolovoza, odnosno rujna prošle godine bili u bijegu, a u takvim slučajevima optuženi imaju pravo na ponavljanje postupka. No, njih će dvojica taj postupak čekati u pritvoru koji im je odlukom Vrhovnog suda produljen, među ostalim, zbog opasnosti od bijega.

Na optuženičkoj klupi opet će se naći i Marinko Gošuljević, Siniša Ježovita i Stevo Smrček. Protiv njih i Ivana Matekovića postupak će se ponoviti u odnosu na dio optužnice koja ih tereti za udruživanja radi počinjenja kaznenog djela, odnosno udruživanje u grupu koja je planirala otmice djece bogatih hrvatskih građana.

Vrhovni je sud potvrdio dio presude zagrebačkog Županijskog suda kojom su Hrvoje i Novica Petrač, te Ivan Bastalić i sudu nedostupni bjegunac Nikola Matekovića osuđeni na zatvorske kazne zbog sudjelovanja u otmici maloljetnog Tomislava Zagorca u veljači 2004.

Hrvoju Petraču potvrđena je kazna od šest godina zatvora. On je nedugo nakon otmice pobjegao iz Hrvatske, a lani je uhićen u Grčkoj i čeka se njegovo izručenje. Njegovom sinu Novici također je potvrđena kazna od tri i pol godine, a Bastaliću i Nikoli Matekoviću potvrđene su kazne od tri godine i dva mjeseca, odnosno godinu i pol zatvora.

Potvrđena je i krivnja za Gošuljevića, Ježovite i Smrčeka za sudjelovanje u otmici, no kako je ukinut dio presude po točci optužnice za udruživanje radi otmice djece bogataša kazne koje su im izrečene za to djelo su otpale. Gošuljević je tako kazna od tri godine i tri mjeseca smanjena za jedan mjesec. Ježoviti i Smrčeku kazne su smanjene za tri mjeseca, pa su sada pravomoćno osuđeni na tri, odnosno dvije i pol godine.

U obrazloženju odluke Vrhovnog suda među ostalim se navodi kako je na suđenju utvrđeno da je postojao dogovor između Novice Petrača i njegovog oca Hrvoja s Ivanom Matekovićem početkom prosinca 2003. o angažiranju grupe ljudi za otmicu maloljetnog Tomislava Zagorca koja je, po ocjeni suda, bila vrlo pažljivo planirana.

Odvjetnici Hrvoja i Novice Petrača te Ivana Matekovića nisu bili dostupni za komentar presude koju je donijelo vijeće Vrhovnog suda pod predsjedanjem sutkinje Ane Garačić.

Prevarena Vlada
Glasnogovornik Vlade Ratko Maček izjavio je novinarima da je Vlada zbog svega toga od Ine zatražila dodatna objašnjenja te detaljan popis crpki na kojima se građani mogu opskrbiti superom 95, kojem je cijena ostala ispod razine od osam kuna. Prema raspoloženju koje je jučer vladalo u Banskim dvorima, može se zaključiti da bi T. Dragičević poslije svega možda morao i otići iz Ine, kao što je nedavno otišao Skoblar iz Hrvatskih pošta.

U ovom slučaju, situacija je možda još ozbiljnija jer je Dragičević u razgovoru s premijerom decidirano tvrdio da se na super 95 odnosi 90 posto potrošnje benzinskih goriva. Vlada je na tome gradila tvrdnju da držanjem cijene toga goriva ispod osam kuna štiti interes najšireg građanstva. Pokazalo se da je Vlada bila obmanuta.

Nakon pritiska Vlade, Ina je jučer poslala nejasno priopćenje medijima u kojem se tvrdi da se na 85 posto crpki može kupiti super 95 te da se na njega može voziti 70 posto voznog parka u Hrvatskoj. S druge strane, jučer su poslovođe na benzinskim crpkama iz prodaje izbacivali super plus 98 te ubacivali super 95 kako bi Inina računica stajala.

Četvrtina supera
Međutim, Ininu računicu demantiraju podaci, koje smo dobili neslužbeno, a koji pokazuju da je u narudžbi goriva za ožujak 2006. godine od 55 tisuća tona benzina tek četvrtina (12 tisuća tona) otišla na super 95. Službenu strukturu prodaje goriva od Ine nismo uspjeli dobiti.

Željko Tomšić, pomoćnik ministra gospodarstva za energetiku, s kojim smo razgovarali, a koji je trenutačno u Americi, kazao je da mu nije jasno kako je došlo do zbrke jer je Ina imala jasne upute. Za gorivo super 95, kazao nam je, Vlada Ini odobrava puštanje kontingenata u prodaju jer ga nema u ponudi na europskom tržištu s obzirom na to da sadrži visoku razinu sumpora.

Osim toga, napominje, Ina ga je prošle godine htjela ukinuti i u prodaju pustiti samo jednu vrstu eurosupera 95 s niskom razinom sumpora. Nenad Porges, uime Tifona, kazao je kako se na njihovim crpkama prodaje samo niskosumporni eurosuper 95.

Želimo češke poduzetnike vratiti u Hrvatsku, i to modernizacijom riječke luke i gradnjom nizinske pruge koja će biti dovršena do 2012., rekao je Sanader

ZAGREB - Čak 76 posto građana Češke Republike podupire ulazak Hrvatske u Europsku uniju, pokazalo je istraživanje Eurobarometra, a češki poduzetnici snažnije će se angažirati u hrvatskom gospodarstvu, zaključak je sastanka premijera Ive Sanadera i njegova češkog kolege Jirija Paroubeka.
Sanader je kazao da u odnosima Hrvatske i Češke nema otvorenih pitanja, te dodao da je Hrvatska zainteresirana za ponovni angažman čeških poduzetnika u riječkoj luci, s obzirom na to da su se oni u ratnim godinama preorijentirali na druge luke. »Želimo ih vratiti u Hrvatsku, i to modernizacijom riječke luke i gradnjom nizinske pruge koja će biti dovršena do 2012.«, rekao je Sanader. Sanader je najavio i da će se tijekom njegova uzvratnog posjeta Pragu krajem godine organizirati investicijski i gospodarsko-građevinski forum, gdje će predstaviti sve prednosti riječke luke.
Češki premijer istaknuo je da će, po povratku u svoju zemlju, naglašavati potrebu ulaganja u hrvatsko gospodarstvo, posebice u turizam, zaštitu okoliša i industriju. Naveo je da su mala i srednja češka poduzeća investirala pola milijarde dolara u Rumunjsku i Bugarsku, te rekao da smatra kako za ulaganja u Hrvatskoj postoje znatno bolji uvjeti.
Iskazao je zadovoljstvo odnosima s Hrvatskom te izjavio da međusobni odnosi dviju zemlja nikad nisu bili na ovakvoj razini.
Rekao je da robna razmjena između Hrvatske i Češke iznosi 500 milijuna dolara, a da hrvatsku obalu godišnje posjećuje oko milijun čeških turista. Češki premijer je izjavio kako se njegova zemlja zalaže za individualno pristupanje Hrvatske Uniji, odnosno razdvajanje pregovora Hrvatske i Turske s EU.
Ističući prednosti češkog ulaska u Uniju, Paroubek je naveo da je u Češkoj u 2005. zabilježen snažan gospodarski rast od šest posto, te da je tijekom iste godine dobila devet milijardi eura izravnih stranih ulaganja. Očekivani rast BDP-a u 2006. je osam posto, a očekuje se da će strana ulaganja tijekom ove godine premašiti lanjsku brojku od devet milijardi. Naveo je i podatak da je u proteklih sedam godina prosječna neto plaća u Češkoj porasla za čak 30 posto.
Prema riječima češkog premijera, najveći razlog takvom razvitku Češke jest ulazak u EU i NATO, a, kako je rekao, uvjeren je da će i Hrvatska, nakon ulaska u te integracije, zabilježiti veliki rast. Izjavio je i da Češka želi da se Hrvatskoj uputi pozivnica za NATO te da Česi »osjećaju da na ovom području imaju braću«. Dodao je kako oni područje zapadnog Balkana smatraju prioritetnim područjem svoje vanjske politike, te za rješavanje međusobnih sporova zemalja u regiji ponudio i pomoć čeških diplomata.

ISTRAŽNI sudac Županijskoga suda u Šibeniku danas je odredio jednomjesečni pritvor 50-godišnjem muškarcu iz Jezera, privedenom u petak pod sumnjom da je seksualno zlostavljao djevojčicu.

Istražni sudac donio je tu odluku nakon što je Državno odvjetništvo u Šibeniku donijelo rješenje o provođenju istrage nad uhićenim Jezeraninom zbog utemeljene sumnje da je u kolovozu 2004. imao spolne odnose s jednom djevojčicom s područja Splita, kada je boravila u Jezerima za vrijeme školskih praznika.

Pedesetogodišnji osumnjičenik uhićen je u petak, 21. travnja i zadržan na 48 sati.

PEKING - Kina planira za rujan 2008., odmah nakon Olimpijskih igara u Pekingu, treći let u svemir s ljudskom posadom, objavio je u nedjelju kineski dnevnik Beijing News.

"Lansiranje letjelice Shenzhou VII planirano je nakon Olimpijskih igara u Pekingu u rujnu 2008. s tri člana posade", izjavio je Song Zhengyu, visoki dužnosnik Centra za svemir i znanost.

"Proces izbora trojice astronauta je u tijeku i oni prolaze obuku", dodao je.

Misija će biti lansirana iz baze Jiuquan, u unutrašnjosti Mongolije.

Kineske vlasti objavile su u ožujku da odgađaju tu misiju zbog potrebe dodatnih testova.

U listopadu 2005., letjelica Shenzhou VI s dvojicom tajkonauta, Fei Junlongom i Nie Haishengom, provela je u svemiru pet dana. To je bila druga kineska misija s ljudskom posadom.

Osim toga, azijski gigant počeo je proizvodnju satelita i lansirne rakete za prvu kinesku misiju na Mjesec predviđenu za travanj 2007.

Haaški sud u obrazloženju presude spominje brojne zločine nad hrvatskim civilima i zarobljenicima prije otvorenog sukoba HVO-a i Armije BiH

Premda su relativno niske kazne na koje je Haaški sud sredinom ožujka osudio generala Armije BiH Envera Hadžihasanovića i brigadira Amira Kuburu za ratne zločine počinjene nad Hrvatima u središnjoj Bosni izazvale ogorčenje dijela javnosti, objašnjenje ove presude - zasad objavljeno samo na francuskom jeziku - moglo bi baciti posve novo svjetlo na rat između Hrvata i Bošnjaka u BiH tijekom 1993. godine, ali i na ulogu Hrvatske u ratnim zbivanjima u BiH.
Dosad je u većem dijelu javnosti, pa i hrvatske, vladalo mišljenje da su sukobe HVO-a i Armije BiH u travnju 1993. potaknuli Hrvati, pomognuti iz Zagreba, želeći nametnuti svoju dominaciju, odnosno na terenu provesti odredbe tadašnjeg Vance-Owenova mirovnog plana. No, ono što stoji u presudi Hadžihasanoviću i Kuburi, odnosno što je na temelju izvedenih dokaza utvrdio Haaški sud, upućuje na nešto drukčiji kontekst početka sukoba Hrvata i Bošnjaka.
Sarajevski tjednik Dani objavio je dijelove obrazloženja presude u kojima se spominju brojni zločini koje su mudžahedini počinili nad hrvatskim civilima i ratnim zarobljenicima u središnjoj Bosni, čak i prije nego što je počeo otvoreni sukob HVO-a i Armije BiH.
Hadžihasanović i Kubura relativno su blago kažnjeni jer zasad nije dokazana njihova izravna odgovornost za zločine mudžahedina, odnosno muslimanske brigade u sastavu Armije BiH, ali to ne mijenja ništa u činjenici da su se ti zločini, poput onoga u Dusini, dogodili i da za njih netko treba odgovarati.
No, možda najvažniji dokumenti koji se spominju u presudi su dosad nepoznate zapovijedi i 'depeše' od 19. i 20. siječnja 1993. kojima je zapovjedništvo Trećega korpusa Armije BiH zapovjedilo razmještanje postrojbi i spremnost za uporabu dijelova 7. muslimanske brigade.
»Za sukobe u svim gradovima HZ Herceg-Bosne je preuranjeno, iako je i ta opcija predviđena«, stoji u 'depeši' koju je potpisao Hadžihasanović, čak tri mjeseca prije nego što će početi sukob Hrvata i Bošnjaka.
Sarajevski tjednik piše da je ovakva tvrdnja iz generalove 'depeše' »šokantna«, jer se do sada vjerovalo da su sukobe između HVO-a i Armije BiH počele postrojbe HVO-a u travnju 1993.
Važno je istaknuti da navodi sarajevskog lista nisu nikakvi pokušaji revizije novije povijesti, kakvi su postali popularni nakon što je jedan hrvatski list objavio senzacionalističku tvrdnju da HVO nije srušio Stari most u Mostaru. U ovom je slučaju riječ o dokumentima koji su isplivali na površinu nakon dugotrajne istrage i suđenja te u najmanju ruku upućuju na potrebu kako procesuiranja odgovornih za zločine, tako i na ozbiljniji rad na razumijevanju konteksta u kojem su se dogodili nesretni sukobi Hrvata i Bošnjaka tijekom jednog razdoblja rata u BiH.